Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka. Brojač je počeo sa radom 18. augusta 2012. godine.
Agencija za javne nabave BiH predložila je novi zakon o javnim nabavama
05. Dec. 2012.
LEGALIZACIJA PLJAČKE BiH bi mogla dobiti još lošiji zakon o javnim nabavama
Ako se usvoji ovaj prijedlog zakona, u privatne džepove će se strpati oko milijardu maraka, tvrdi Rajko Kecman, predsjednik Udruge Tender i jedan od članova Savjetodavnog odbora Antikorupcijske mreže Account

Agencija za javne nabave BiH predložila je novi zakon o javnim nabavama koji je već u Vijeću ministara i koji se trebao razmatrati na prošloj sjednici, no to je odgođeno za iduću. Iz Udruge Tender, koja se bavi ovim pitanjem, smatraju kako će taj zakon koji gura nova parlamentarna većina biti “legalizacija pljačke” koju trenutačno imamo u sustavu javnih nabava, ukoliko se prijedlog kao takav usvoji u Parlamentu BiH. -Korupcija u javnim nabavama, izračunali smo, godišnje “pojede” više od 700 milijuna maraka. Ako se usvoji ovaj prijedlog zakona, u privatne džepove će se strpati oko milijardu maraka, tvrdi Rajko Kecman, predsjednik Udruge Tender i jedan od članova Savjetodavnog odbora Antikorupcijske mreže Account. On ističe kako su oni sedamnaest amandmana na ovaj prijedlog već dali svim zastupnicima u državnom Parlamentu, no i da su dobili odgovore kako bi “možda” mogla biti usvojena tek tri, iako su svi odreda napisani u skladu s europskim direktivama i nalaze se u zakonima o javnim nabavama u Hrvatskoj i u Srbiji. Dvije vodeće stranke SNSD i SDP BiH i njihovi lideri Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija već su najavili da bi se taj zakon mogao usvojiti po hitnom postupku. To bi bila katastrofa. Nadam se da to stranci neće dopustiti i mi smo se već obratili i OHR-u i veleposlanstvima i Europskoj komisiji. Neki od njih su čak najavili dolazak na sjednicu Parlamenta. Moramo spriječiti da se ključni zakon u BiH donese “preko koljena”, kaže Kecman.

Izravne pogodbe

Kritičari ovakvog Prijedloga zakona o javnim nabavama kažu kako se zakon pravi tako da svako ugovorno tijelo može raditi što god hoće, odnosno da može provoditi nabave kakvim god postupkom hoće. Samo puštanje u “hitni postupak” pravda se ispunjavanjem obveza iz Mape puta, što vladajuće stranke obećavaju od ljetos. No, do ovog zakona im je posebice stalo jer se, iskustvo pokazuje i u, primjerice, slučaju “FIMI Media” u kojem se za korupciju sudi bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, u javnim nabavama najviše krade novac. S druge strane, “šupljom pričom” oko izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH i raspravama oko, primjerice, otvorenih i zatvorenih lista samo se prikriva u javnosti glavnih cilj. Prema podacima koje je prikupila Udruga Tender, u prvih devet mjeseci ove godine tek 33 posto javnim nabava obavljeno je otvorenim postupkom koji je jedini transparentni način. Sve ostalo je “pogođeno” tajnim postupkom, izravnim pogodbama.
-Tu smo, ponovno, jedinstveni u svijetu. Takvo nešto nemamo ni u Iraku ili Somaliji. U Europskoj uniji kroz otvoreni postupak imamo 82 posto javnih nabava, a u susjednoj Hrvatskoj imamo 78 posto. Već imamo organiziranu pljačku, a službe revizije u BiH ne mogu podnijeti kaznenu prijavu, kao što to mogu u Hrvatskoj ili Srbiji. One samo vode statistike, a pljačka se nastavlja, naglašava Kecman. On ističe kako su vodeće stranke postavile svoje ljude od najniže razine, primjerice osnovne škole, pa sve do entitetskih i državnih institucija i agencija te “isisavaju” naš novac.

Kažnjavanje građana

Srbija je nedavno dobila novu vlast i ovaj tjedan je ta vlast odlučila donijeti novi zakon o javnim nabavama, možda i najkvalitetniji u Europi. Hrvatska je u siječnju ove godine donijela također oštriji i precizniji zakon. Koliko je naš sadašnji zakon pun rupa, govori i podatak kako su oni koji su se prijavili na tendere podnijeli 1831 žalbu, a čak 1080 je uvaženo, odnosno 1080 ugovornih tijela je kršilo odredbe zakona. Sve žalbe su išle po članku 1., odnosno ugovorno tijelo nije osiguralo pravednu konkurenciju, jednak tretman i nediskriminaciju. U prijevodu, u 1080 slučajeva se nekome pogodovalo. Kod nas se u 44 posto slučajeva radi o pregovaračkim postupcima, a EU u svojim direktivama jasno kaže kako se treba ići u pregovaračke postupke samo ukoliko se radi o nepredviđenom događaju (humanitarna katastrofa, potres, poplava i slično) i hitnom slučaju gdje se ne može čekati procedura. Osim što se ne ide na podjelu na LOT-ove u slučajevima nabave više stavki, zbog čega posao (unaprijed) dobije točno određena tvrtka, uopće se ni ne obrazlaže zašto se to ne radi. Kazne prema odgovornim osobama u ugovornim tijelima u BiH su “smiješne” – oko 3000 maraka, a veće su prema sam om ugovornom tijelu – oko 20.000 maraka, koji tu kaznu plaća iz proračuna, dakle sredstvima koja su preko poreza uplatili građani. U novom zakonu, smatraju u Udruzi Tender, morale bi se povećati kazne za odgovorne osobe, uvesti kazne i za ponuđače te ukinuti kazne za ugovorno tijelo – što će imati od idućeg tjedna i u Srbiji. BiH će istodobno ostati jedina zemlja u Europi u kojoj će ponuđači nastaviti plaćati precijenjenu tendersku dokumentaciju.

Kako se sad legalno krade?

Kod raspisivanja javnog natječaja, ističu iz Udruge Tender, jasno se stavi jedna dodatna stavka koju sa svim ostalim može isporučiti ili obaviti takvu uslugu samo jedan ponuđač. Tad se izravnim pregovaračkim postupkom s tom jednom tvrtkom dođe do cijena u kojima su ostale stavke zajedno skuplje čak i do 300 posto, ali ona dobiva taj posao samo zbog te jedne stavke. Revizija samo gleda na koji način je provedena procedura. Ona ne kontrolira cijenu i ne uspoređuje je s cijenama drugih ponuđača. Osim toga, u javnim nabavama se često navodi kako ponuđač mora imati 20 dostavnih vozila, 3000 četvornih metara skladišnog prostora, da ima promet od 150 milijuna maraka, sve za, primjerice, isporuku nekoliko računala.

Ubijanje malih i srednjih poduzeća

Među prijedlozima amandmana nalazi se i izravno protivljenje okrupnjavanju tendera. Time bi se složenije nabave, s više stavki, dijelile na LOT-ove, a one najkompliciranije stavljale same u jedan LOT. No, predlagači ovog zakona, tvrde u Udruzi Tender, to ne žele usvojiti jer se kroz postavljanje specifičnih stavki protežira samo jedan, a eliminiraju ostali ponuđači. Tim makinacijama se “ubijaju” mala i srednja poduzeća. Štoviše, u EU-u danas predlažu da se ponuđaču koji ispunjava uvjete svih LOT-ova da onaj gdje je najpovoljniji, a ostali daju drugim ponuđačima s najpovoljnijom ponudom u tim LOT-ovima kako bi svi radili i doslovce preživjeli. Rajko Kecman: Korupcija u javnim nabavama "pojede" 700 milijuna maraka.

(Dnevni list)