Da li se nešto promijenilo u razumijevanju razmjera problema korupcije od prve do treće skupštine ACCOUNT-a?

Javnost u Bosni i Hercegovini percipira korpciju kao jedan od najvećih problema u društvu. Korupcija zaista i jeste naveći problem u BiH. Diskriminacija, socijalna nesigurnost, opća nesigurnost..., problemi u kulturi, obrazovanju, privredi..., uvijek se u pozadini dešava korupcija. To je početak i kraj svih ostalih problema u društvu.

Građani su svjesni toga i posljednji izbori su pokazali kako su birači kaznili one političke partije koje su bile na vlasti u proteklom mandatu. Propali su svi pokušaji političara da u fokus pažnje prebace priče o nacionalizmima i podjelama. Nekada su te teme bile primarne u predizbornim kampanjama i na njima su političke stranke dobijale ili gubile izbore. Sada građane interesuje isključivo njijhova egizistencija i korupciju prepoznaju kao glavnog krivca za sve loše što im se dešava.

Mrežu ACCOUNT čine nevladine organizacije iz čitave BiH. Namjera mreže je bila da ih ojača. Kakav je uopšte nevladin sektor u BiH? Imaju li građani dovoljno povjerenja u NVO?

Mrežu ACCOUNT-a čini više od 150 organizacija iz svih dijelova BiH. Namjerno ne navodim precizan broj jer se on stalno mijenja, kontinuirano se povećava broj članica ACCOUNT-a. Mreža, kao neformalni sistem uvezivanja organizacija, dosta dobro funkcionira. To se najbolje vidi prilikom provođenja određenih aktivnosti i na redovnim sastancima članica. Odziv članica je na zaista visokom nivou, iako one nemaju finansijske koristi od učešća u radu mreže.

Prije dvije godine, kada smo krenuli sa formiranjem mreže, mnogi su govorili kako to neće funkcionirati jer tu "nema para", kako su naglašavali. Drago mi je da smo ih uspjeli razuvjeriti. Nevladine organizacije koje čine mrežu ACCOUNT-a prvenstveno žele da riješe probleme korupcije u svojim sredinama i za to ne traže naknadu.

Većina članica ACCOUNT-a su male, lokalne organizacije koje imaju ugled u svojim sredinama iako se često dešava da nemaju sredstava ni da plate osnovne režije.

Očito je da ima volje i entuzijazma. Ono što nam fali je znanje. Korupcija je vrlo kompleksan problem. Posebno u društvima kakvo je naše, gdje je korupcija sistemska. Ako kao NVO pratite provođenje javnih nabavki, ili zapošljavanje, morate poznavati zakonsku legislativu u tim oblastima. Morate biti upoznati sa svim "rupama u zakonu" i načinima kako se provodi korupcija u toj oblasti. Mnoge organizacije imaju volju da se bore protiv korupcije, to nije upitno, sada je na nama da naučimo šta je sve korupcija i kako mi kao dio civilnog društva, možemo uticati da se ona smanji.

SAMI PROTIV SVIH

Koja je razlika između nevladinih organizacija smještenih u velikim gradovima i onih u manjim?

Velika je razlika. Organizacije u velikim gradovima bliže su donatorskim sredstvima i njihovi budžeti su veći. Samim tim i unutarnja organizacija i sistem rada je drugačiji. U velikim gradovima su smještene sve značajnije institucije tako da su drugačije i aktivnosti organizacija smještenih u administratvinim centrima.

Nevladine organizacije u manjim mjestima uglavnom se bore sa problemima lokalne zajednice. NVO-i u većim gradovima imaju aktivnosti koje su usmjerene ka sistemskim promjenama, kao što su izmjene zakona, praćenje rada javnih institucija na višim nivoima, komuniciraju sa stranim organizacijama...

U borbi protiv korupcije svoju ulogu imaju i jedni i drugi. Mislim da bi u narednom periodu trebalo posvetiti pažnju organizacijama u manjim sredinama koje sa nikakvim budžetima ipak uspijevaju uticati na određene promjene u svojim zajednicama. Mreže poput ACCOUNT-a imaju izuzetno veliki značaj za organizacije u manjim mjestima. Oni rade pod izuzetno velikim pritiskom i osjećaju se mnogo snažniji ako iza njih stoji mreža organizacija poput ACCOUNT-a.

Da li se razlikuju vidovi korupcije u većim i manjim gradovima?

Korupcija je svugdje ista. U većim gradovima ima više birokratije samim tim ima više i korupcije. Po svom obliku korupcija u bilo kojem manjem mjestu ista je kao i korupcija u većim centrima. Posao preko štele jednako se dobija u nekoj općini kao i u bilo kojoj državnoj instituciji. U malim mjestima ljudi svako svakog znao i malo šta može ostati skriveno, samim tim i frustracija je, možda veća. Vidite šta se dešava a ne možete ništa da uradite. Sve ostalo je isto.

Kako izgleda rad aktiviste u manjim sredinama i možeš li istaći ljude koji su najviše učinili?

Borci protiv korupcije u manjim sredinama uglavnom se bore protiv diktature lokalnih moćnika. Nerijetko su to načelnici općina ili direktori javnih ustanova koj su povezani sa lokalnim biznismenima i tajkunima. Naravno, ne mislim da je to pravilo i da je u svim manjim mjestima ista situacija.

Postoje lokalne zajednice gdje su uočene nepravilnosti u radu lokalnih vlasti i javnih ustanova. U tim mjestima moćnici kontrolišu sve. Čak i mještane drže u nekoj vrsti straha i nesigurnosti. Oni koje se u takvom ambijentu bore protiv korupcije uglavnom su sami protiv svih. Skoro da predstavnici svake od članica ACCOUNT-a imaju neku svoju priču.

Uzmimo naprimjer slučaj Ervina Turbića iz Srebrenika. Njegova NVO Justicija svakodnevno prati neregularnosti u zapošljavanju i prozivaju odgovorne službenike javnih ustanova u lokalnoj zajednici. U nekoliko navrata uspjeli su zaustaviti neke od otkrivenih nepravilnosti. Postali su poznati po efikasnosti pa ih sada pozivaju građani u drugim lokalnim zajednicama. Bilo je u toj Ervinovoj borbi vrlo teških situacija i prijetnji, ali oni nikada nisu odustajali.

Ili, slučaj UG Tender. To je udruženje predstavnika firmi koje učestvuju u javnim nabavkama. Njihov je cilj da obezbijede jednake i fer uslove za sve učesnike u tom procesu. Nažalost, nisu uspjeli promijeniti stanje u oblasti javnih nabavki ali su zato građani danas puno više upoznati sa kriminalom u procesu nabavki roba i usluga. Tužno je da institucije koje bi trebale da štite javna sredstva i da provode Zakon o javnim nabavkama doživljavaju UG Tender kao neprijatelja. Zapravo to više govori o njima nego o Rajku Kecmanu, Radanu Spasojeviću, Igoru Vukajloviću i drugima iz Tendera.

Imamo slučaj Anice Ramić koja je ostala bez kuće kako bi mogla plaćati sudske troškove dokazujući korupciju u Domu zdravlja u Trebinju. Pobijedila je u toj borbi ali je, na žalost, ostala bez svega.

Slučaj Hakije Porobića najbolje pokazuje kako se građanin može boriti protiv nepravilnosti i neregularnosti u sistemu. Porobić je uz pomoć ACCOUNT-a organizirao niz javnih rasprava kako bismo na kraju dobili prijedlog Pravilnika o zapošljavanju u obrazovnim ustanovama. Taj pravilnik bi trebao spriječiti korupciju prilikom zapošljavnja u školama i predškolskim ustanovama. Po važećem Pravilniku direktori imaju diskreciono pravo prilikom zapošljavanja. Tako imamo slučajeve da se zapošljavaju kandidati koji imaju najmanje bodova ili nemaju adekvatnu stručnu osposobljenost. Uglavnom su to osobe koje su preko štele dobile taj posao.

Turbića, kecmana, anica..., ima u svakom gradu i drago mi je da su oni prepoznali ACCOUNT kao mrežu organizacija koje mogu smanjiti korupciju. Možda to nekom nisu velike stvari, ali svaka pobjeda nad korupcijom je uspjeh u društvu koje još uvijek nije spremno za konačni obračun.

Možete li opisati takav tip ljudi?

To su hrabre žene i hrabri muškarci, uporni i spremni da se bore do kraja. Ponekad izgledaju kao da su na ivici strpljenja ali treba imati razumjevanja za te ljude. Kao po pravilu ta njihova borba je osuđena na propast. Zbog nesrazmjera u odnosima snaga, sve njihove pobjede zaista su veličanstvene... 

Tužno je što se kod nas ljudi koji se pokušavaju boriti protiv korupcije nazivaju budalama, a one koji prijavljuju korupciju proglašavaju cinkarošima.

U POTRAZI ZA POŠTENIM POLITIČAROM

Postoji skepsa oko mogućnosti saradnje nevladinih organizacija sa strankama u vlasti? Kakva su vaša iskustva?

Stranke su politički faktor. One budu i prođu. Mislim da je saradnja sa predstavnicima institucija sistema, na svim nivoima vlasti, potrebna i moguća. Članice mreže ACCOUNT imaju dobru saradnju sa nekim važnim institucijama i predstavnicima tih institucija. Nemamo dobru saradnju sa predstavnicima pravosuđa i na tom planu želimo raditi u narednom periodu. Bez jakog i neovisnog pravosuđa teško ćemo smanjiti nivo korupcije.

Da li je moguće postojanje čestitog političara unutar korumpiranog sistema?

Naravno, ali su po pravilu takvi političari marginalizirani. Sve dok nam ne bude najvažniji kriterij da li je neko pošten i odgovoran, nećemo moći govoriti o čestitim političarima. ovih dana smo svjedoci kupovine poslanika u NSRS. Možemo li se, kao društvo, ikako niže spustiti? Izabrani politički predstavnici prodaju se i kupuju kao krompir na pijaci. Da imamo normalan izborni sistem i da imamo razvijen sistem integriteta, to nam se ne bi dešavalo.  

Postoji li državna institucija kojoj bezrezervno vjerujete?

Postoji dosta institucija kojima moramo vjerovati. Takvi su uredi za reviziju finansijskog poslovanja institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Vjerujem u Agenciju za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije. Vjerujem u tužilaštva i sudove u Bosni i Hercegovini. Ovo nije u koliziji sa onim što sam maloprije rekao. Dakle vjerujem instituciji, ali pojedini tužioci i sudije nisu opravdali to povjerenje. Oni kažu da nemaju dovoljno ljudi i da nisu dovoljno educirani za specifične slučajeve korupcije. Iz toga se može zaključiti kako nemamo sistem odgovornosti tužilaca i sudija, a potom nemamo ni kvalitetne ljude za te funkcije.

Šta je pouka? Treba nam novi mehanizam za podizanje nivoa odgovornosti sudija i tužilaca i specijalizirani tužilački timovi za borbu protiv korupcije.

Koji su najveći uspjesi ACCOUNT-a?

Najveći uspjeh ACCOUNT-a su članice koje zajedno rade na borbi protiv korupcije. Možda ovo zvuči kao samohvala, ali vjerujte da nije bilo lako stvoriti ambijent u kojem danas funkcinira ACCOUNT.  Entuzijazam i energija članica ACCOUNT-a se ne može kupiti niti platiti. Treba sada zadržati tu energiju i usmjeriti je u zajedničkom smjeru.

Velika je i pozitivna razlika u odnosu na period kada smo krenuli sa formiranjem mreže. Naravno, tu su i male pobjede o kojima sam već govorio, kao i samo donošenje Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije. Moram napomenuti da smo ovih dana uradili jedno sveobuhvatno istraživanje koje će precizno pokazati koliko smo, kao društvo, uradili na prevenciji korupcije. Niko do sada nije uradio tako detaljno istraživanje. Velike pobjede su tek pred nama.

Ljudi su očekivali da će rad ACCOUNT-a ubrzati hapšenja. Kako doći do tog cilja?

Trebaju nam institucije kao što je hrvatski USKOK, specijalizirani tužilačko istražiteljski timovi koji mogu, neovisno od politike, pokrenuti istrage i dovesti ih do kraja. Mi to trenutno nemamo i iluzorno je očekivati bolje rezultate.

Još kad imate tužioce koji svoj nerad opravdavaju "nepostojanjem političke volje", dobijete NULA procesuiranih i presuđenih slučajeva korupcije. Na ovo bih samo dodao izjavu predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso koja javno kaže kako postoji "pravosudna mafija".

Šta treba hitno uraditi u narednom periodu?

Hitno nam treba državna Strategija borbe protiv korupcije koju bismo realizirali u roku od godinu dana. Trenutno se priprema Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019, ali mislim da mi nemamo toliko vremena na raspolaganju. Treba nam jedna dajdžestirana verzija koju možemo sprovoditi odmah(!). To bi trebao biti manifest nove vlasti sa rokom izvršenja od 365 dana. Ako ne ispune dvije trećine tih uslova da sami odu ili... Ta strategija mora biti sveobuhvatna, sa jasnim rokovima i odgovornostima, kao i sa definisanim rigoroznim sankcijama za sve one koji ne budu izvršavali zadatke.

Situacija kakvu imamo u Bosni i Hercegovini zahtjeva radikalne mjere. To vam je kao kuća od čerpića koja stoji na trulim gredama. Mi možemo sada krečiti zidove i crtati projekte nove, lijepe vile, ali to neće zaustaviti urušavanje zgrade, zajedno sa nama u njoj.

ACCOUNT 2015: Javne nabavke, zapošljavanje, procesuiranje slučajeva

Što se tiče ACCOUNT-a mi precizno znamo šta i kako dalje. Nakon dvije godine rada jasno znamo koja je uloga nevladinih organizacija u borbi protiv korupcije i šta je to što mi možemo uraditi uprkos, ili još bolje uz pomoć, institucija vlasti.

Trenutno traju obuke monitoring timova članica ACCOUNT-a. Po dvanaest organizacija iz cijele BiH pratiće kako se odvijaju javne nabavke, zapošljavanja i procesuiranja slučajeva korupcije, dok će šest odabranih organizacija zajedno sa lokalnim zajednicama raditi na pripremi strategija za borbu protiv korupcije.

Monitoring timovi, njih dvanaest, pratit će sve javne nabavke svi javnih ustanova u BiH. Bez obzira da li se te javne nabavke obavljaju transparetno ili ne, svaka će biti provjerena i analizirana. Ukoliko uočimo bilo kakve nepravilnosti o tome ćemo obavijestiti organizaciju koja je to uradila. Ako ni poslije toga ništa ne poduzmu onda ćemo obavijestiti javnost i poduzeti sve zakonom predviđene mjere.

Tako isto ćemo postupati i po pitanju zapošljavanja i procesuiranja slučajeva korupcije. Važno je napomenuti da će svaka od 12 organizacija imati svoju "zonu odgovornosti" i vjerujte da neće biti institucije, bez obzira o kojem nivou vlasti se radilo, koja neće biti pod našom prismotrom. Za sada smo se fokusirali na ove tri oblasti jer su članice to prepoznali kao žarišta korupcije. Za druge oblasti tek prikupljamo potrebne infiormacije.

(zurnal.info)