Zakonodavstvo u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru i dalje sadrži potencijalno koruptivne odredbe, a praksa zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i preduzećima dokazuje da se legislativne manjkavosti obilato koriste za koruptivno zapošljavanje. Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Srednjo-bosanskom kantonu, koju je danas predstavio Helsinški odbor za ljudska prava, lider ACCOUNT Sektorske grupe “zapošljavanje” pokazuje da rukovodilac ima diskreciono pravo da odabere kandidata bez objektivno utvrđenih smjernica, da kandidati koji ne budu odabrani ne mogu štititi svoja prava u žalbenom postupku, te da je provođenje intervjua neadekvatno definisano.

“Legislativa omogućuje rukovodiocu da izabere jednog od više kandidata koji su ostvarili jednak broj bodova na osnovu usmenog intervjua bez objektivno utvrđenih smjernica.  Također, dva člana komisije za odabir kandidata su iz organa državne službe, direktno odgovaraju rukovodiocu, čime se dovodi u pitanje nepristrasnost i nezavisnost komisije. Nužno je da se proces zapošljavanja u državnu službu učini trasnparentijim, da se adekvatnije uredi provođenje intervjua i da se diskreciona ovlaštenja rukovodioca organa uprave ukinu čime bi se prevenirala korupcija”- izjavila je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

''Inicirali smo saradnju sa Timom za borbu protiv korupcije SBK, ali nije bilo političke volje da se nešto pokrene. Članovi Tima su se ograđivali, pronalazi različite izgovore: da nemaju opis posla, da nisu plaćeni... Imali smo podršku premijera Lende, koji je čak imao i svoje prijedloge kako ukinuti diskreciona prava, ali u konačnici ovo pitanje nije riješeno'' - rekla je Mirhunisa Bektaš iz Udruženja KAM.