Fenomen rodne (ne)ravnopravnosti u političkim procesima u Bosni i Hercegovini, bila je tema javne diskusije pod nazivom Izbori 2014. - kakav izbor građankama i građanima u BiH nude političke partije koju su u petak, 3. oktobra u Mediacentru organizovale Fondacija CURE i Udruženje INFOHOUSE.
Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, jedna od uvodničarki javne
debate, podsjetila je na izbor za miss izbora 2012. godine koji je
izazvao burne reakcije u javnosti.
- Organizatori tog “izbora za miss” nisu postigli svoj cilj. Ali
moram primijetiti da se na ovim izborima pojavio novi fenomen –
billboardi na kojima se jasno vidi da su tate kćerkama kupile
kandidaturu, rekla je Svetlana Cenić i naglasila da u BiH nismo puno
napredovali kada je u pitanju ravnopravnost polova. Također je istakla
da kompenzacijske liste za izbore pokazuju koje su žene, članice
političkih stranaka miljenice vođa, a koje su tu samo da se zadovolji
forma.
- Ravnopravnost se osvaja. To nije nešto šta vam neko daje ili poklanja. Imaćete onoliko ravnopravnosti koliko je osvojite, kazala je Cenić.
Srđan Puhalo, psiholog, postavio je pitanje kako žene doživljavaju politiku.
- Ima žena u politici koje formalno imaju moć, ali se ne vidi ženska strana politike,
rekao je Puhalo i naglasio da statistike pokazuju da fakultete završava
više žena nego muškaraca, ali da je veći broj zaposlenih muškaraca.
Također, veći broj žena upisuje magisterij, ali da je situacija
drugačija na doktorskom studiju.
Jadranka Miličević iz Fondacije CURE smatra da su žene izgubile moć koju
su imale do početka 90-ih. Prema istraživanju koje su ranije proveli
Fondacija CURE i Udruženje INFOHOUSE, do dolaska nacionalnih staranaka
na vlast, četvrtina predstavnika u vlasti su bile žene.
- Nacionalizam je poništio sve što je socijalizam gradio od 1945.
godine. Nacionalizam ženi daje ulogu majke i domaćice i za nju nema
mjesta u politici, rekao je Srđan Puhalo.
Svetlana Cenić smatra da su žene potražile moć u drugom obliku manipulacije.
- Moj otac me je uvijek tjerao da učim i budem što bolja u školi. Mi
nismo imale silikone. Danas su nam kćeri klonirane, učimo ih da idu
linijom manjeg otpora, a roditelji nerijetko okreću glavu – prave se da
ne vide da im kćerke nose skupu garderobu i ne pitaju ih odakle im, rekla je Cenić.
Na javnoj debati je posebno naglašen problem nepostojanja podrške među
ženama koje učestvuju u vlasti. Klub žena u Vladi Federacije BiH, na
primjer, radi kao projekat kojeg finansiraju strane organizacije.
Istaknuta je bojazan da ovaj klub neće nastaviti sa radom onog trenutka
kada donacija više ne bude. Podrška izostaje i kada su u pitanju
problemi koji se tiču isključivo žena, kao na primjer nabavka mobilnog
mamografa. Učesnici diskusije su također konstatovali da su žene spremne
pružiti podršku drugim ženama kad su u pitanju stvari koje neće
uzburkati strasti i neće imati posljedice.
Dženana Alađuz, direktorica INFOHOUSE-a je naglasila da su INFOHOUSE i
Fondacija CURE dugo radile na terenu na edukaciji žena u politici.
- Porazno je da je čak 80% žena u politiku ušlo da bi imale posao i
otplatile kredit, a da je vrlo mali broj njih u politici da bi nešto
pokušale promijeniti, rekla je Alađuz.
Predstavnici političkih stranaka, i žene i muškarci koji su se uključili
u politiku iz ekonomskih razloga, žive u strahu i ne žele pokretati
inicijative za promjenu stanja u zemlji. Mali je broj i onih koji
napuštaju stranke kada se ne slažu sa načinom na koji se stranka vodi.
Ova diskusija je bila zajednička aktivnost Fondacije CURE, watch dog
organizacije unutar Mreže ACCOUNT, i Udruženja INFOHOUSE, čiji rad na
projektu „Rodna ravnopravnost nije SAMO ženska stvar“ podržava Fondacija
Heinrich Böll.
(zurnal.info)