Najviši funkcioneri Republike Srpske su u danima, kada je vodena stihija uništavala gradove i sela u Semberiji, Posavini, Podrinju, Birču, Krajini, „zujali“ okolo kao muve bez glave, ne čineći ništa korisno i ne potežući suvisle poteze koji bi ljudima u potopljenim područjima koliko toliko olakšali muku. Sav teret odgovornosti prebacili su na opštinske vlasti, računajući da će tako sačuvati vlastiti obraz. Nisu ga, međutim, sačuvali.
Osim što je dokazano da Republika Srpska ne posjeduje ni minimum sredstava i opreme za djelovanje u kriznim situacijama, o novcu da i ne govorimo, vlast je pokazala da nije u stanju podijeliti ni pomoć koju su drugi obezbijedili.
GDJE JE ZAUSTAVLJENA AMERIČKA POMOĆ
Kontingent od 25 tona humanitarne pomoći, koje su uputile SAD, stigao je još 21. maja u kasarnu Oružanih snaga BiH “Kozara” u Banjaluci. Vrijednost tog kontingenta je 700 hiljada dolara i rečeno je da je ta pomoć namijenjena ugroženim područjima u RS, Federaciji BiH i Distrktu Brčko.
Iz Amerike su stigli agregati, pumpe za vodu, vreće za spavanje i vreće sa pijeskom, te adekvatna odjeća za vodu. Prethodno su SAD donirale 26 motornih čamaca i pet helikoptera.
Vlasti Federacije BiH i Brčko distrikta su dopremljenu američku pomoć odmah stavile na raspolaganje civilnoj zaštiti na ugroženim područjima, dok su vlasti RS odlučile da najveći dio pomoći namijenjen ovom entitetu uskladište u kasarni “Kozara”.
Bijeljinska BN televizija objavila je vladin dopis prema kojem je na područja ugrožena poplavama dostavljen samo manji dio pošiljke američke pomoći, koja je dodijeljena Republici Srpskoj.
Tačnije, Vlada je dodijelila opštinama Šamac i Kostajnica mali dio od
ukupne pomoći, dok je sve ostalo uskladišteno u kasarni „Kozara“, uz
odluku da ostatak pomoći naknadno bude podijeljen u skladu sa
“primljenim zahtjevima ugroženih opština”.
Zbog kašnjenja i distribuisanju pomoći ugroženim područjima
reagovali su iz američke Ambasade u Sarajevu, prvo pozivajući vlasti RS
da pomoć upute tamo gdje je najpotrebnija, a potom su, u saradnji sa
Oružanim snagama BiH, pomogli Civilnoj zaštiti RS da dostavi pomoć u
Bijeljinu, Doboj i Šamac.
“Bili smo zabrinuti kada smo saznali prošle sedmice da Civilna
zaštita Republike Srpske nije distribuirala dio humanitarne pomoći koju
su obezbjedile SAD, te smo u saradnji sa Oružanim snagama BiH, pružili
pomoć Civilnoj zaštiti Republike Srpske da se 29. maja pomoć dostavi
predstavnicima Civilne zaštite u Bijeljini, Doboju i Šamcu. I dalje ćemo
raditi sa svim nivoima vlasti da bi se nastavila i poboljšala saradnja
radi pružanja pomoći žrtvama poplava u cijeloj Bosni u Hercegovini“,
navodi se u dopisu iz američke Ambasade u Sarajevu dostavljenom
„Žurnalu“.
Samo po sebi nameće se pitanje zašto vlasti RS nisu, poput
Federacije i Brčko distrikta, odmah i bez odlaganja dostavile pomoć
ugroženim područjima, tim prije, jer su u pošiljci bila agregati, pumpe
za vodu, riječju, sve ono što je poplavljenim područjima neophodno.
Dva su moguća odgovora: ili nisu imali čime distribuisati pomoć (što
je realno) ili, jednostavno, nisu htjeli. Šta god da je u pitanju, radi
se o potpunoj katastrofi za koju bi neko trebalo da odgovara.
BAJKE O RUSKIM MILIONIMA
Umjesto odgovornosti u ovom i ostalim sličnim slučajevima, predsjednik RS Milorad Dodik „prosuo“ je priču o nekakvoj centralizaciji pomoći, poručujući kako poplave nisu odnijele entitetske granice i kako se u BiH ništa nije promijenilo.
U medijima bliskim Režimu veličala se ruska pomoć, koja je 22. maja „Iljušinom“ dopremljena na banjalučki aerodrom Mahovljani, koju je, kako je saopšteno, dogovorena tokom sastanka Dodika i Putina u Sankt Peterburgu. Širila se i priča kako će Dodik ponovo put Rusije (što se nije desilo) da bi se precizirali načini kako da već dogovorena pomoć stigne u RS.
Pominjala se i “solidna” količina novca kojim će ruske banke finansijski podržati Republiku Srpsku i njene institucije nakon katastrofalnih poplava.
Poslednja informacija o finansijskoj situaciji u RS glasi: stanje je katastrofalno. Vlada Republike Srpske nakon razmatranja mjera za ublažavanje posljedica od poplava zaključila je da je druga polovina maja bila veoma loša za punjenje budžeta, izjavio je ministar finansija Zoran Tegeltija. Loše prognoze i dramatičan pad prihoda očekuju se i u naredna tri mjeseca, dodao je on. O finansijskoj podršci ruskih banaka više ni riječi.
(zurnal.info)