Branka Inić, voditeljica pravnog tima Antikorupcijske mreže ACCOUNT, preminula je u ponedeljak, 18. aprila, u Sarajevu.
Branka Inić bila je jedna od najvećih zaštitnica ljudskih prava.
To je žena koja je pružala besplatnu pravnu pomoć iako zakona o
besplatnoj pravnoj pomoći nema. U svojoj karijeri je pomogla više od 55
hiljada ljudi. Zajedno sa nama je podigla pravni tim ACCOUNT-a. Ona je
bila najprepoznatljivije lice, zaštitnica malih ljudi i obespravljenih, rekla je Dženana Alađuz, projektna koordinatorica Mreže ACCOUNT.
Branka Inić je nesebično prenosila znanje i iskustvo. Bila je
velika borkinja. Posjedovala je veliku energiju i želju da pomogne
ljudima. Zalagala se za poštivanje ljudskih prava i pomagala građanima
BiH da ostvare svoja prava. Jedna je od rijetkih ljudi u BiH koja je
svoj život posvetila pomanju drugima. Zalagala se da institut besplatne
pravne pomoći zaživi i u BiH. Bilo je veliko zadovoljstvo upoznati je i
sarađivati s njom, rekla je Mirela Hodžić, pravna asistentica Antikorupcijske mreže ACCOUNT.
Prijatelj Branke Inić, advokat Nedim Ademović, rekao je da je ona, prije svega, bila “strašno dobra, skromna ljudska duša i čovjek, ali sa velikim srcem”.
Upravo ta njena karakterna crta se odrazila na njen profesionalni
angažman kao velikog borca za ljudska prava i slobode i to onih koje svi
odbacuju, a to su najugroženiji, najslabiji, oni koji su prepušteni
sami sebi. Fasciniralo me koliko se nesebično žrtvovala za takve ljude,
boreći se i suprotstavljajući se mnogo većim izazovima nego što je to
ona sama mogla podnijeti, rekao je Ademović.
Advokat Nedim Ademović smatra da je ona među prvim osobama u BiH
koja je prepoznala značaj ljudskih prava i sloboda, te ih afirmisala i
dala veliki dopinos razvoju institucionalne zaštite kroz potporu
Helsinškom komitetu za ljudska prava i slobode.
U svakom slučaju, to je veliki gubitak za sviju nas, a
prvenstveno za porodicu, prijatelje, ali i za profesionalnu zajednicu.
Zaista smatram da je otišao veliki čovjek, rekao je Ademović.
Branka Inić je na čelu pravnog tima Antikorupcijske mreže ACCOUNT
bila od jula 2013. godine. Svojim savjetima je vodila građanke i
građane, prijavitelje korupcije, kroz složeni pravni sistem u BiH i
pomagala im da ostvare svoja prava. U svojim javnim nastupima, uvijek je
isticala da je korupcija je rak koji vlada u Bosni i Hercegovini.
Korupcija kreće odozdo – od lokalne zajednice i širi se prema
gore, prema državnim institucijama. Ona se tako širi jer nema
odgovornosti. Bez odgovornosti nema ni ljudskih prava, naglašavala je u
svakoj prilici.
Rad Branke Inić se ogledao prvenstveno na zaštiti ljudskih prava građana
BiH. Od 1998. godine pa do kraja 2013. godine je radila u Helsinškom
komitetu za ljudska prava u BiH na zaštiti prava na dom, imovinu,
zaštiti socijalno ugroženih kategorija, zaštiti boraca i invalida, kao i
invalida rata, zaštiti prava iz radno-pravnog statusa, zaštiti djece,
posebno djece bez roditelja, zaštiti samohranih majki.
Angažmanom Pravne službe Komiteta, pa i ličnim angažmanom Branke
Inić, kao šefica Pravne službe koja je obrađivala prijave o povredi
ljudskih prava, pozitivno je riješeno oko 26.000 prijava o povredi
ljudskih prava koje je Helsinški komitet primio u periodu od 1998. do
2013. godine.
Poseban angažman je Branka Inić imala pri vršenju monitoringa pred
sudovima, kao i organima uprave. Tokom 15 godina rada u Helsinškom
komitetu, Branka Inić je izvršila oko 3.000 ovih monitoringa.
Za vrijeme dugogodišnjeg rada u Helsinškom komitetu za ljudska prava
u BiH Branka Inić je učestvovala u izradi Zakona o zabrani
diskriminacije BiH, bila je članica komisije za izradu Zakona o
ravnopravnosti spolova u BiH, davala mišljenja u odnosu na Zakon o
slobodi pristupa informacija FBiH, i na nivou BiH. Poseban doprinos je
dala u strateškom parničenju koji je sačinila u okviru projekta koji je
radila sa OSCE-om, a ticalo se „ukidanja vjeronauke“ u javnim školama.
Holandska vlada je snimala film o njenom radu na socijalnim pravima pod nazivom „Za jedan dolar više“.
Branka inić je u svom dugogodišnjem radu sarađivala sa slijedećim
međunarodnim organizacijama: OHR, OSCE, UNHCR; Komisijom za raseljena
lica i izbjeglice, kao i domaćim organizacijama za zaštitu ljudskih
prava među kojima su Ombudsmani BiH.
(zurnal.info)