Grupa organizacija civilnog društva iz RS traži od poslanika Narodne skupšine RS i skupštinskih odbora da povuku Prijedlog Zakona o javnom redu i miru RS iz skupštinske procedure, dok se pojedine odredbe ovog Zakona dodatno pravno ne preciziraju i ne usaglase sa Ustavom BiH i međunarodnim standardima, prije svega sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Univerezlnom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunardonim paktom o građanskom i političkim pravima.
Posebno ističemo da narodni  poslanici koji treba da odlučuju o usvajanju novog Zakona o javnom redu i miru, te Vlada RS kao njegov predlagač imaju pravo da se pozivaju na krivično-pravni i građanski imunitet, te na taj način zaštite za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima Republike Srpske. Ukoliko se predloženi Zakon usvoji, organizacije civilnog društva traže od Vlade RS da po hitnom postupku predloži ukidanje Zakona o imunitetu Republike Srpske,  da narodni poslanici usvoje ovaj prijedlog i pokažu svojim biračima da su i oni spremni da snose odgovornost za svoje postupke na društvenim mrežama.
Proširivanje definicije javno mjesto na društvene mreže, bez jasnog objašnjenja šta se smatra uvredljivim i uznemiravajućim sadržajem i vrijeđanjem (članovi 7. i 8.), ostavlja prostor za različita tumačenja, što je sa stanovišta pravne sturke, neprihvatljivo.
Osim toga, organizacije ističu da su nepotrebne kazne zatvora koje su predviđene za pojedine prekršaje javnog reda i mira, te da ne stoji konstatacija predlagača da je razlog uvođenja ovih kazni usklađivanje predloženog Zakona sa Zakonom o prekršajima RS. Zakon o prekršajima RS pored novčane i zatvorske kazne poznaje i mjere upozorenja-ukor i uslovnu osudu, a iste nisu predviđene ni za jedan prekršaj javnog reda i mira u predloženom tekstu.
Takođe, ponuđenom formulacijom prema kojoj postaje kažnjivo putem društvenih mreža narušavati javni red i mir isticanjem simobla, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja,  grubo se krši pravo na slobodu izražavanja, garantovano i Ustavom i drugim međunarodnim konvencijama.
Preporukama Vijeća Evrope, naprotiv, podstiču se i pozivaju države članice da unapređuju slobodu izražavanja na internetu na način da donose zakone i praktične mjere koje će "spriječiti svaki oblik državne i privatne cenzure" nad internetom i društvenim mrežama.
Podržavamo nastojanja da se određeni sadržaji  na internetu i društvenim mrežama sankcionišu, kao što je širenje prostitucije i pedofilije, trgovina ljudskim organinma i širenje govora mržnje kojim se podstiču ksenoflbija, homofobija, antisemtizam, rasisam i fašizam.  Uostalom Vlada RS je i formirala Komitet za borbu protiv govora mržnje na Interentu,  i ova djela su već regulisana postojećim propisima u RS, tako da nije jasno šta je predlagač imao na umu kada je narušavanje javnog reda  i mira proširio na društvene mreže i  šta je bio motiv za ovo proširenje definicije.

Potpisnici saopštenja:
Transparency International BiH, portal BUKA, Oštra nula, Helsinški parlament građana Banjaluka, B.U.K.A, Centar za mlade Kvart (Prijedor)